You are here

Glasnik Zemaljskog muzeja BiH

Glasnik Zemaljskog muzeja BiH najstariji je naučni časopis u Bosni i Hercegovini. Prvi broj izašao je 1. januara 1889. godine, nepunu godinu nakon osnivanja Zemaljskog muzeja BiH. U početku je Glasnik  izlazio četiri puta godišnje, a prvi urednik, u periodu od 1889. do 1906. godine, bio je Kosta Herman (Hoermann). U okviru tzv. „stare serije” Glasnika (1889–1943) objavljeno je 55 godišta časopisa u 134 sveska. Na čelu uredništva smjenjivala su se velika imena tadašnje bosanskohercegovačke nauke i muzeologije, od već spomenutog Hermana, preko Ćire Truhelke (1906–1921), Vladislava Skarića (1921/22–1936), Mihovila Mandića (1936–1941), Joze Petrovića (1941–1942), do Vejsila Ćurčića (1943).

Drugo poglavlje u historiji časopisa počelo je nakon Drugog svjetskog rata, 1946. godine, kada počinje izlaziti njegova „nova serija”. Prema naučnim oblastima koje obrađuju objavljeni članci i prilozi, Glasnik se pojavljuje u sljedećim sveskama: Društvene nauke (1946–1953), Istorija i etnografija (1954–1957), Arheologija (1954. do danas), Etnologija (1958. do danas) i Prirodne nauke (1945. do danas).

Koncepcija časopisa, zacrtana još programom objavljenim u prvom broju, zadržala se do danas. Zadatak Glasnika Zemaljskog muzeja BiH bio je i ostao donositi izvorne naučne i stručne članke iz svih oblasti koje se proučavaju u Zemaljskom muzeju te da u njemu, svojim prilozima, učestvuju kako djelatnici Muzeja tako i vanjski saradnici. Od 2010. godine Glasnik mijenja svoj izgled: javlja se u većem formatu, a radovi se u sveskama Arheologije i Etnologije objavljuju dvojezično, na bosanskom/hrvatskom/srpskom i engleskom jeziku, dok je sveska Prirodnih nauka na engleskom jeziku.

Pored svoje naučne i obrazovne vrijednost, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH ima još jednu vrlo značajnu ulogu. Već od prvog broja, krenuo je u svijet kroz razmjenu publikacija s drugim muzejima i srodnim institucijama širom svijeta. Danas se razmjena publikacija vrši sa 400 institucija širom svijeta, te sa 45 u Bosni i Hercegovini.

Glasnik Zemaljskog muzeja BiH možete pogledati i pretraživati posredstvom digitalnog arhiva INFOBIRO, koji vrši digitalizaciju ove publikacije.