Skip to content
← The Botanical Garden

Autochthonous and Domesticated Cultivars of Selected Fruit Species From Bosnia and Herzegovina

This plot presents a modest but significant collection of autochthonous and domesticated cultivars of selected fruit species traditionally grown in the temperate continental climate of Bosnia and Herzegovina. Through long-term cultivation and adaptation to local environmental conditions, these cultivars have developed distinctive biological, economic, and cultural characteristics. As such, they represent valuable plant genetic resources of general national interest. In addition to their agricultural value, indigenous and naturalized fruit varieties form an important part of local tradition, identity, and cultural heritage.

Autochthonous and Domesticated Cultivars

Autochthonous cultivars refer to genotypes that have been cultivated since ancient times under specific ecological conditions, whose exact origin and naming cannot be determined with certainty..

Domesticated cultivars have a known origin and name but, through long-term cultivation and spread within a particular region, have become an integral part of local fruit-growing traditions.

Origins and Names of Autochthonous Cultivars

Autochthonous fruit cultivars developed gradually over time through adaptation, selection, and cultivation. In addition to cultivars originating in Bosnia and Herzegovina and the wider region, many cultivars now regarded as autochthonous arrived during the Ottoman and Austro-Hungarian periods. This is reflected in cultivar names of Turkish origin, such as pear cultivars Karamut (kara – black, armut – pear) and Jeribasma (yer basmak – to press the ground), as well as apple cultivars Šećerlija (şeker – sugar) and Đulabija (gül – rose).

Nevertheless, the majority of variety names are in the local language. Names were assigned based on various criteria, such as:

  • a) the shape (round or elongated), color (striped, greenish, yellowish), or taste of the fruit (sweet, sugary, honey-flavored);
  • b) origin, meaning the town or region from which the variety was introduced (‘Budimka’, ‘Sarajka’), or after individuals who introduced or helped disseminate it (‘Huseinbegovača’, ‘Ramićka’);
  • c) the ripening period of the fruit (early-ripening, midsummer, winter variety).

A particular characteristic of autochthonous cultivars is the large number of synonyms, which vary from place to place; however, in most cases, the name retains a recognizable root word.

The Beginnings of Professional Fruit Growing in Bosnia and Herzegovina

Although fruit growing in Bosnia and Herzegovina has a long-standing tradition, its professional and scientifically grounded development began in the late 19th and early 20th centuries, during the Austro-Hungarian administration. At that time, the majority of the population was engaged in agriculture, and the authorities, aiming to increase yields and improve production quality, began introducing modern working methods and new fruit varieties

The establishment of agricultural and specialized fruit and viticulture stations, along with fruit nurseries, marked a major turning point in this process. In these institutions, farmers were introduced to grafting techniques, the cultivation of high-quality seedlings, and rational soil management. By 1908, a total of ten specialized fruit-growing and viticulture stations were operating in Bosnia and Herzegovina. However, after an evaluation of their work, only four continued operating during that period—located in Donji Hrgovi near Gradačac, Goražde, Konjic, and Gacko

These stations laid the foundations of modern fruit growing in Bosnia and Herzegovina, marking the transition from traditional practices to planned and market-oriented production.

  • Ljepocvjetka

    Ljepocvjetka
    • sorta
      Ljepocvjetka
    • vrsta
      Jabuka
    • sinonimi
      Cvjetača, Bell fler
    • porijeklo
      New Jersey (SAD), introdukovana u Evropu 1834. godine.
    • podloga
      MM 106.
    • vrijeme berbe
      Kraj septembra, početak oktobra.
    • upotreba
      Vrlo dobra stona sorta. Svježa upotreba ili prerada (kolači, kompoti, sokovi).

    • Morfološke karakteristike

    • krošnja
      Spljoštena piramidalno-okruglog oblika. Grane su glatke.
    • pupoljci
      Vegetativni pupoljci su mali.
    • listovi
      Krupni, izduženo-jajastog oblika.
    • cvijet
      Srednje veličine, bijele i ružičaste boje.

    • Fiziološke karakteristike

    • bujnost
      Srednjeg do bujnog rasta.
    • cvjetanje
      Sredinom sezone cvjetanja.
    • rodnost
      Plodonosi svake godine u povoljnim klimatskim uslovima.

    • Karakteristike ploda

    • veličina ploda
      Srednje krupan do krupan (dosta neujednačen).
    • oblik ploda
      Okrugao, kupast i simetričan.
    • peteljka
      Srednje duga, prava i srednje debela. Udubljenje peteljke je usko i plitko.
    • casica
      Plitka, uska i otvorena.
    • čašićno udubljenje
      Plitko, usko i nepravilno okruglog oblika.
    • sjemena loza
      Izduženog srcolikog oblika, smještena bliže peteljci.
    • pokožica ploda
      Debela, glatka i sjajna. Svijetlozelena, pri zrelosti zelenkastožuta ili žuta. Sa crvenkastom bojom na osunčanoj strani.
    • meso ploda
      Žućkastobijelo, umjereno hrskavo, slatko i srednje sočno, posebne arome.
    • okus
      Blago kiseo, osvježavajući, sa dobro izbalansiranim šećerima.

    • Otpornost

    • bolesti i štetočine
      Srednje otporna sorta na bolesti i štetočine.

    • Literatura

      1. Cvetković, M. i saradnici. (2012). Balkan Pomology: Apples. SEEDNet – Working Group for Fruit and Vitis.
      2. Kanlić, K. (2010). Autohtone sorte voćaka istočne Bosne. Štamparija Fojnica.
      3. Beširović, V. (2009). Autohtone jabuke i kruške sa prostora Bosne i Hercegovine. Harfo-graf, Tuzla.
      4. Fotografija: Almira Konjić
  • Đulabija

    Đulabija
    • sorta
      Đulabija
    • vrsta
      Jabuka
    • sinonimi
      Senabija, Stambolka, Đula, Ružičarka
    • porijeklo
      "Stara sorta, rasprostranjena na području cijelog Balkanskog poluotoka. Naziv od turske riječi „gül" (ruža)."
    • podloga
      MM 106.
    • vrijeme berbe
      Septembar, početak oktobra.
    • upotreba
      Svježa potrošnja.

    • Morfološke karakteristike

    • krošnja
      Bujna sorta, dobro razvijenog habitusa.
    • pupoljci
      Lisni pupoljci kratki, oštro šiljasti. Cvjetni pupoljci srednje krupni, konusnog oblika.
    • listovi
      Srednje krupni, eliptični, izrazito izduženi, svijetlozelene boje.
    • cvijet
      Krupan, bijele boje, sa blagim crvenkastim nijansama. Diploidna.

    • Fiziološke karakteristike

    • bujnost
      Bujna sorta.
    • cvjetanje
      Srednje kasno.
    • rodnost
      Visoko produktivna sorta.

    • Karakteristike ploda

    • veličina ploda
      Srednje krupni plodovi.
    • oblik ploda
      Spljošteno-okruglast. Često asimetričan.
    • peteljka
      Kratka i jaka.
    • casica
      Otvorena do poluotvorena.
    • čašićno udubljenje
      Malo.
    • sjemena loza
      Mala.
    • pokožica ploda
      Zelena i žuta osnovna boja, sa izraženom ružičastom dopunskom bojom. Tanka i glatka.
    • meso ploda
      Bijele boje i vrlo čvrsto.
    • okus
      Slatko-kiselog okusa, slabe sočnosti i bez izražene arome.

    • Otpornost

    • bolesti i štetočine
      Srednje otporna sorta.

    • Literatura

      1. Cvetković, M. i saradnici. (2012). Balkan Pomology: Apples. SEEDNet – Working Group for Fruit and Vitis.
      2. Fotografija: Almira Konjić
  • Senabija

    Senabija
    • sorta
      Senabija
    • vrsta
      Jabuka
    • sinonimi
      Miris-Senabija, Užička Senabija, Visočka Senabija
    • porijeklo
      Introdukovana za vrijeme Osmanskog carstva, potječe sa područja Bliskog istoka.
    • podloga
      MM 106.
    • vrijeme berbe
      Septembar.
    • upotreba
      Stona potrošnja, prerada za proizvodnju pekmeza.

    • Morfološke karakteristike

    • krošnja
      Nepravilnog oblika, razgranata.
    • pupoljci
      -
    • listovi
      Krupni, izduženo-jajastog oblika.
    • cvijet
      Krupan, bijele boje. Diploidna sorta.

    • Fiziološke karakteristike

    • bujnost
      Bujna sorta.
    • cvjetanje
      Sredinom sezone cvjetanja.
    • rodnost
      Vrlo produktivna.

    • Karakteristike ploda

    • veličina ploda
      Srednje krupni do krupni.
    • oblik ploda
      Okruglast, pri čašici malo sužen.
    • peteljka
      Kratka, duboko usađena.
    • casica
      Otvorena do poluotvorena.
    • čašićno udubljenje
      Plitko.
    • sjemena loza
      Mala.
    • pokožica ploda
      Svjetlozelena do zelenkastožuta, sa osunčane strane rumena.
    • meso ploda
      Bijelo, spužvasto meko.
    • okus
      Slatka, sa slabim sadržajem kiselina, nema izraženu aromu.

    • Otpornost

    • bolesti i štetočine
      Otporna na većinu biljnih bolesti.

    • Literatura

      1. Kanlić (2010) Autohtone sorte voćaka istočne Bosne. Štamparija Fojnica.
      2. Beširović (2009) Autohtone jabuke i kruške sa prostora Bosne i Hercegovine. Harfo-graf, Tuzla.
      3. Fotografija Almira Konjić
  • Bukovija

    Bukovija
    • sorta
      Bukovija
    • vrsta
      Jabuka
    • sinonimi
      Nema sinonima.
    • porijeklo
      Introdukovana za vrijeme Osmanskog carstva. Porijeklo nije poznato.
    • podloga
      MM 106.
    • vrijeme berbe
      Septembar, početak oktobra.
    • upotreba
      Stona potrošnja i prerada.

    • Morfološke karakteristike

    • krošnja
      Okruglasta.
    • pupoljci
      Vegetativni srednje veličine. Generativni krupni.
    • listovi
      Krupni, elipsoidnog oblika.
    • cvijet
      Bijele boje, srednje veličine.

    • Fiziološke karakteristike

    • bujnost
      Bujna sorta.
    • cvjetanje
      Srednje kasno.
    • rodnost
      Plodonosi svake godine u povoljnim uslovima.

    • Karakteristike ploda

    • veličina ploda
      Sitni do srednje krupni.
    • oblik ploda
      Konusno-okruglastog oblika.
    • peteljka
      Srednje duga i čvrsta. Duboko peteljkino udubljenje.
    • casica
      Zatvorena do poluotvorena.
    • čašićno udubljenje
      Duboko.
    • sjemena loza
      Ovalna, srednje veličine.
    • pokožica ploda
      Žutozelena, prelazi u crveno-narandžastu.
    • meso ploda
      Bijelo-žučkasto.
    • okus
      Izvrsne arome.

    • Otpornost

    • bolesti i štetočine
      -

    • Literatura

      1. Salkić, B., Jovović, Z., Salkić, E., Salkić A., (2017). Pomological characteristics of the most represented autochthonous apple cultivars from the area of Northeast Bosnia. Technologica Acta, 10(2), 29-33. https://europub.co.uk/articles/-A-247825
      2. Alihodzic, A., Gasi, F., Drkenda, P. et al. Sensory Acceptability of the Autochthonous Fruits of Bosnia and Herzegovina. Erwerbs-Obstbau 60, 247–252 (2018). https://doi.org/10.1007/s10341-018-0365-y
      3. Fotografija Almira Konjić
  • Karamut

    Karamut
    • sorta
      Karamut
    • vrsta
      Kruška
    • sinonimi
      Crna kruška, Crnica
    • porijeklo
      Stara sorta od davnina poznata u BiH. Pretpostavlja se porijeklo iz Turske (naziv znači crna/tamna kruška).
    • podloga
      Divlja kruška.
    • vrijeme berbe
      Kraj septembra.
    • upotreba
      Svježa upotreba, ali češće za preradu. Sušenje, turšija, rakija.

    • Morfološke karakteristike

    • krošnja
      Stabla su bujna, zdrava i dugovječna. Krošnja snažno razvijena, veoma visoka.
    • pupoljci
      Vegetativni tanki i izduženi. Generativni kratki i široki.
    • listovi
      Zaobljeni, bez izraženih nazubljenja.
    • cvijet
      Bijel, krupan.

    • Fiziološke karakteristike

    • bujnost
      Vrlo bujan rast na sijancu kruške.
    • cvjetanje
      Srednje kasno.
    • rodnost
      Vrlo dobra. Kasno počinje plodonositi.

    • Karakteristike ploda

    • veličina ploda
      Sitni (15-20 plodova u kg).
    • oblik ploda
      Jajast i okruglast.
    • peteljka
      Široka, duga u odnosu na veličinu ploda.
    • casica
      Otvorena.
    • čašićno udubljenje
      Široko, plitko.
    • sjemena loza
      -
    • pokožica ploda
      Smeđe-zelena, u punoj zrelosti crno-smeđa.
    • meso ploda
      Smećkasto-zelene do smeđe boje, spužvasto, mehko, mnogo kamenih ćelija.
    • okus
      Kiselo-slatkog okusa.

    • Otpornost

    • bolesti i štetočine
      Vrlo otporna sorta.

    • Literatura

      1. Beširović (2009) Autohtone jabuke i kruške sa prostora Bosne i Hercegovine. Harfo-graf, Tuzla.
      2. Fotografija https://www.facebook.com/photo?fbid=3377396375689285&set=a.521020666496816
  • Lubeničarka

    Lubeničarka
    • sorta
      Lubeničarka
    • vrsta
      Kruška
    • sinonimi
      Bostanka (tri genotipa: Bijela, Crna, Krupna)
    • porijeklo
      Nije poznato.
    • podloga
      Divlja kruška.
    • vrijeme berbe
      Početak augusta.
    • upotreba
      Svježa potrošnja, kratak period čuvanja.

    • Morfološke karakteristike

    • krošnja
      Kotlasta sa dugim skeletnim granama.
    • pupoljci
      Vegetativni srednje krupni. Generativni krupni, konusnog oblika.
    • listovi
      Krupni, okruglastog oblika.
    • cvijet
      -

    • Fiziološke karakteristike

    • bujnost
      Bujna sorta.
    • cvjetanje
      -
    • rodnost
      Dobra i redovna.

    • Karakteristike ploda

    • veličina ploda
      Srednje krupan.
    • oblik ploda
      Okruglast, malo izdužen.
    • peteljka
      Tanka i dugačka.
    • casica
      Otvorena.
    • čašićno udubljenje
      Plitko.
    • sjemena loza
      -
    • pokožica ploda
      Zelenkastožuta osnovna boja, sa izraženom smeđe-crvenom dopunskom bojom.
    • meso ploda
      Svijetlocrvene boje, sočno, prijatne arome.
    • okus
      Slatko-kiselkast.

    • Otpornost

    • bolesti i štetočine
      Srednje otporna sorta.

    • Literatura

      1. Kanlić (2010); Autohtone sorte voćaka istočne Bosne. Štamparija Fojnica.
      2. Beširović (2009); Autohtone jabuke i kruške sa prostora Bosne i Hercegovine. Harfo-graf, Tuzla.
      3. Fotografije https://www.sadniceprodaja.com/cena/lubenicarka/ i https://www.rasadnikcolicmilos.rs/sadnice-voca/kruska/kruska-lubenicarka/
  • Takiša

    Takiša
    • sorta
      Takiša
    • vrsta
      Kruška
    • sinonimi
      Nema sinonima (dva genotipa: Bijela i Crna takiša).
    • porijeklo
      Stara domaća sorta, vjerovatno iz Mađarske.
    • podloga
      Divlja kruška.
    • vrijeme berbe
      Septembar.
    • upotreba
      Stona upotreba (plodovi treba da odstoje), prerada - najbolja za pekmez, sušenje, hošaf.

    • Morfološke karakteristike

    • krošnja
      Veoma razgranata, kotlastog oblika.
    • pupoljci
      -
    • listovi
      Sitni, jajastog oblika.
    • cvijet
      -

    • Fiziološke karakteristike

    • bujnost
      Izražena bujnost na sijancu divlje kruške.
    • cvjetanje
      -
    • rodnost
      Sklona alternativnom plodonošenju.

    • Karakteristike ploda

    • veličina ploda
      Sitni.
    • oblik ploda
      Okruglast ili okruglasto-pljosnat.
    • peteljka
      Drvenasta i debela.
    • casica
      Otvorena.
    • čašićno udubljenje
      Plitko do odsutno.
    • sjemena loza
      -
    • pokožica ploda
      Svijetlozelena do žuta, dozrijevanjem zelenosmeđa do smeđa.
    • meso ploda
      Blijedožuto, nakon berbe trpak i tvrdo, kada odstoji mekano i smeđe.
    • okus
      Sladak i aromatičan.

    • Otpornost

    • bolesti i štetočine
      Otporna na biljne bolesti.

    • Literatura

      1. Kanlić (2010); Autohtone sorte voćaka istočne Bosne. Štamparija Fojnica.
      2. Beširović (2009); Autohtone jabuke i kruške sa prostora Bosne i Hercegovine. Harfo-graf, Tuzla.
      3. Fotografija: https://www.facebook.com/groups/556636358262305/posts/1557099094882688/
  • Vranjska

    Vranjska
    • sorta
      Vranjska
    • vrsta
      Dunja
    • sinonimi
      Dunjac
    • porijeklo
      Vranje, Srbija.
    • podloga
      Dunja BA 29.
    • vrijeme berbe
      Kraj oktobra.
    • upotreba
      Pekmez, marmelade, džemovi, kompoti, sokovi, rakije.

    • Morfološke karakteristike

    • krošnja
      Veoma bujna, grane se povijaju pod rodom.
    • pupoljci
      -
    • listovi
      Krupan, eliptičnog oblika, tamnozeleni.
    • cvijet
      Bijele boje i krupni.

    • Fiziološke karakteristike

    • bujnost
      Veoma bujna sorta.
    • cvjetanje
      Srednje kasno (dobar oprašivač za Leskovačku dunju).
    • rodnost
      Dobra i redovna u povoljnim uslovima.

    • Karakteristike ploda

    • veličina ploda
      Izrazito krupan (600-1500 g).
    • oblik ploda
      Kruškastog oblika, neravne površine.
    • peteljka
      Čvrsta.
    • casica
      -
    • čašićno udubljenje
      -
    • sjemena loza
      -
    • pokožica ploda
      Zlatnožuta sa nijansama zelene. Maljava.
    • meso ploda
      Bjelkastožuto, spužvasto, sa kamenim ćelijama.
    • okus
      Kiselkast.

    • Otpornost

    • bolesti i štetočine
      Osjetljiva na moniliju i smotavce ploda.

    • Literatura

      1. Kanlić (2010); Autohtone sorte voćaka istočne Bosne. Štamparija Fojnica.
      2. Fotografija https://sadnicedunje.rs/sadnice-dunje-vranjska-dunjac/
  • Vinogradarska breskva

    Vinogradarska breskva
    • sorta
      Vinogradarska breskva
    • vrsta
      Breskva
    • sinonimi
      Praska, Šeftelija
    • porijeklo
      Nepoznato. Veliki broj genotipova.
    • podloga
      Vlastiti korijen.
    • vrijeme berbe
      Kraj augusta, početak septembra.
    • upotreba
      Svježa upotreba i prerada (kompoti, džemovi).

    • Morfološke karakteristike

    • krošnja
      Okruglastog oblika sa dosta rodnih grančica.
    • pupoljci
      Sitni do srednje krupni.
    • listovi
      Sitan, izduženog oblika.
    • cvijet
      Ružičast, srednje krupan. Izuzetno dekorativan.

    • Fiziološke karakteristike

    • bujnost
      Slaba bujnost.
    • cvjetanje
      Samooplodna.
    • rodnost
      Srednje rodnosti.

    • Karakteristike ploda

    • veličina ploda
      Sitne do srednje krupnoće.
    • oblik ploda
      Okruglasto-ovalnog oblika.
    • peteljka
      -
    • casica
      -
    • čašićno udubljenje
      -
    • sjemena loza
      Srednje veličine, blago izdužena, odvaja se od mesa.
    • pokožica ploda
      Umjereno dlakava, intenzivno žuta sa crvenom dopunskom bojom.
    • meso ploda
      Intenzivno žuto, crveno kod koštice. Čvrsto, sočno.
    • okus
      Slatko-kiselkast, oporo osvježavajuć, aromatična.

    • Otpornost

    • bolesti i štetočine
      Otpornija na bolesti od standardnih sorti.

    • Literatura

      1. Kanlić (2010); Autohtone sorte voćaka istočne Bosne. Štamparija Fojnica.
      2. Fotografija: https://svetsadnica.rs/product/vinogradarska-breskva/
  • Oblačinska

    Oblačinska
    • sorta
      Oblačinska
    • vrsta
      Višnja
    • sinonimi
      -
    • porijeklo
      Razmnožena izdancima iz prirodne populacije, selo Aleksandrovo (Srbija). Prvi zasad u Oblačini kod Prokuplja.
    • podloga
      Vlastiti korijen.
    • vrijeme berbe
      Druga polovina juna.
    • upotreba
      Prerada (sok, kompot, konditorski proizvodi).

    • Morfološke karakteristike

    • krošnja
      Okruglasta gusta krošnja. Kompaktan habitus, kratki internodiji.
    • pupoljci
      Srednje krupni.
    • listovi
      Sitni, tamnozelene boje.
    • cvijet
      Bijele boje, srednje krupan.

    • Fiziološke karakteristike

    • bujnost
      Slabe do srednje bujnosti.
    • cvjetanje
      Srednje rano. Izrazito samooplodna.
    • rodnost
      Vrlo rano prorodi (druga godina). Puna rodnost u šestoj godini. Redovno i obilno.

    • Karakteristike ploda

    • veličina ploda
      Sitna do srednje krupna (2,5-4 g).
    • oblik ploda
      Okruglog oblika, tamnocrvene boje.
    • peteljka
      Kratka (oko 3 cm), lako se odvaja.
    • casica
      -
    • čašićno udubljenje
      -
    • sjemena loza
      -
    • pokožica ploda
      Tamnocrvene boje. Tanka.
    • meso ploda
      Srednje čvrsto, sočno.
    • okus
      Kiselog okusa, prijatne arome.

    • Otpornost

    • bolesti i štetočine
      Relativno otporna sorta.

    • Literatura

      1. Milatovič, D., Nikolić, M., Miletić, N. (2015). Trešnja i višnja. Naučno voćarsko društvo Srbije, Čačak
      2. Fotografija: https://poljokomerc.rs/proizvod/sad-visnja-oblacinska-floris/
  • Crvenoplodna džanarika

    Crvenoplodna džanarika
    • sorta
      Crvenoplodna džanarika
    • vrsta
      Džanarika
    • sinonimi
      Purkače, Purak, Migoljac, Pljuskavac, Zembelija, Prskulja, Zerdelija
    • porijeklo
      -
    • podloga
      Vlastiti korijen.
    • vrijeme berbe
      Juli.
    • upotreba
      Rakija, koštice za proizvodnju podloga.

    • Morfološke karakteristike

    • krošnja
      Bujna, široko-piramidalna. Trnovi na donjim dijelovima grana.
    • pupoljci
      Sitni.
    • listovi
      Srednje krupni, izduženo-jajastog oblika.
    • cvijet
      Sitan do srednje krupan.

    • Fiziološke karakteristike

    • bujnost
      Bujna.
    • cvjetanje
      Vrlo rano, obilno.
    • rodnost
      Obilna, nije sklona alternativnom plodonošenju.

    • Karakteristike ploda

    • veličina ploda
      Sitna do srednje krupna.
    • oblik ploda
      Okruglast.
    • peteljka
      Kratka do srednje duga.
    • casica
      -
    • čašićno udubljenje
      -
    • sjemena loza
      -
    • pokožica ploda
      Narandžasta, prelazi u tamnocrvenu.
    • meso ploda
      Žuto-crvene boje. Vodenasto.
    • okus
      Veoma mali sadržaj šećera, kiselkast.

    • Otpornost

    • bolesti i štetočine
      Tolerantna na Armillaria mellea i Phytophthora spp.

    • Literatura

      1. Kanlić (2010); Autohtone sorte voćaka istočne Bosne. Štamparija Fojnica.
      2. Fotografija https://seedtherapy.com/products/cherry-plum-prunus-cerasifera-5-seeds?srsltid=AfmBOopHz581rWeUkzMLVd7ET2peW6mgBJl2VxxZwpWjLoOUtP58aVD3
  • Žutoplodna džanarika

    Žutoplodna džanarika
    • sorta
      Žutoplodna džanarika
    • vrsta
      Džanarika
    • sinonimi
      Žuta rezdelija, Žuta zerdelija
    • porijeklo
      -
    • podloga
      Vlastiti korijen.
    • vrijeme berbe
      Juli.
    • upotreba
      Svježa potrošnja i rakija. Koštice za podloge.

    • Morfološke karakteristike

    • krošnja
      Bujna, široko-piramidalna. Trnje na donjim dijelovima grana.
    • pupoljci
      Sitni.
    • listovi
      Srednje krupni, usko-eliptičnog oblika.
    • cvijet
      Sitan do srednje krupan.

    • Fiziološke karakteristike

    • bujnost
      Bujna.
    • cvjetanje
      Vrlo rano, obilno.
    • rodnost
      Obilna, nije sklona alternativnom plodonošenju.

    • Karakteristike ploda

    • veličina ploda
      Sitna.
    • oblik ploda
      Okruglast.
    • peteljka
      Kratka do srednje duga.
    • casica
      -
    • čašićno udubljenje
      -
    • sjemena loza
      -
    • pokožica ploda
      Zelenkastožuta, prelazi u žuto-zlatnu.
    • meso ploda
      Žućkasto, vodenasto.
    • okus
      Veoma mali sadržaj šećera.

    • Otpornost

    • bolesti i štetočine
      Tolerantna na Armillaria mellea i Phytophthora spp.

    • Literatura

      1. Kanlić (2010); Autohtone sorte voćaka istočne Bosne. Štamparija Fojnica.
      2. Fotografija: https://www.ebay.co.uk/itm/134240462625
  • Požegača

    Požegača
    • sorta
      Požegača
    • vrsta
      Šljiva
    • sinonimi
      Mađarica, Mađarka, Savka, Mrka šljiva, Plavka, Modrica, Bistrica, Čitlovka, Čitlivka, Požnjača, Cjepača, Kriva šljiva, Debelica
    • porijeklo
      Iz Anadolije i Centralne Azije, rasprostranjena prema Balkanu i Evropi.
    • podloga
      Džanarika.
    • vrijeme berbe
      Kraj augusta.
    • upotreba
      Svježa potrošnja, sušenje, kulinarske svrhe, rakija.

    • Morfološke karakteristike

    • krošnja
      Gusta, piramidalna do široko-piramidalna.
    • pupoljci
      Vegetativni i generativni sitni.
    • listovi
      Mali, eliptičnog oblika sa nazubljenjem.
    • cvijet
      Srednje krupan, bijele boje, hermafroditan.

    • Fiziološke karakteristike

    • bujnost
      Srednje bujna.
    • cvjetanje
      Kasno i obilno. Diploidna. Samooplodna.
    • rodnost
      Vrlo dobra rodnost.

    • Karakteristike ploda

    • veličina ploda
      Sitan do srednje krupan (cca 20 g).
    • oblik ploda
      Eliptičan, izduženo-okruglast (tri tipa).
    • peteljka
      Srednje duga (cca 15 mm).
    • casica
      -
    • čašićno udubljenje
      -
    • sjemena loza
      -
    • pokožica ploda
      Tamnoplava sa pepeljkom.
    • meso ploda
      Zlatnožuto, čvrsto i sočno. Lako se odvaja od koštice.
    • okus
      Sladak, vrlo aromatičan.

    • Otpornost

    • bolesti i štetočine
      Umjerena tolerantnost na gljivice, osjetljiva na virus šarke šljive (PPV).

    • Literatura

      1. Kanlić (2010); Autohtone sorte voćaka istočne Bosne. Štamparija Fojnica.
      2. Botu et al. (2012) Balkan Pomology: Plums. SEEDNet – Working Group for Fruit and Vitis.
      3. Fotografija: https://www.zdravasrbija.com/lat/Zemlja/Vocarstvo/1108-POZEGACA,-SORTA-SLjIVE.php
  • Hrušt

    Hrušt
    • sorta
      Hrušt
    • vrsta
      Trešnja
    • sinonimi
      -
    • porijeklo
      Domaća sorta, veliki broj genotipova (rani, kasni, krupni, crni...).
    • podloga
      Rašeljka – Prunus mahaleb.
    • vrijeme berbe
      Juni.
    • upotreba
      Svježa potrošnja.

    • Morfološke karakteristike

    • krošnja
      Skeletne grane jake i duge, gusta krošnja.
    • pupoljci
      Krupni.
    • listovi
      Krupni, obrnuto-jajastog oblika, tamnozeleni.
    • cvijet
      -

    • Fiziološke karakteristike

    • bujnost
      Bujnog rasta.
    • cvjetanje
      Kasna epoha (polovina aprila).
    • rodnost
      Veoma dobra rodnost.

    • Karakteristike ploda

    • veličina ploda
      Srednje krupan (cca 4-7,5 g).
    • oblik ploda
      Široko-srcolikog oblika, blago spljošten.
    • peteljka
      Srednje duga (cca 35-50 mm).
    • casica
      -
    • čašićno udubljenje
      -
    • sjemena loza
      -
    • pokožica ploda
      Crvena do tamnocrvene boje.
    • meso ploda
      Debelo, čvrste teksture i hrskavo.
    • okus
      Prijatne arome, blago nakiselog okusa.

    • Otpornost

    • bolesti i štetočine
      -

    • Literatura

      1. Hasanbegović. J.; et al. (2020). Morphological characteristics of autochthonous genotypes of sweet cherry (Prunus avium l.) Cv. "Alica" and "Hrust" in area of Herzegovina. Proceedings of the XI International Scientific Agricultural Symposium “Agrosym 2020“. Jahorina
      2. Drkenda, P., Musić, O., Marić, S. et al. (2018). Comparison of Climate Change Effects on Pome and Stone Fruit Phenology Between Balkan Countries and Bonn/Germany. Erwerbs-Obstbau 60, 295–304 (2018). https://doi.org/10.1007/s10341-018-0373-y
      3. Fotografija: Jasna Hasanbegović
  • Alica

    Alica
    • sorta
      Alica
    • vrsta
      Trešnja
    • sinonimi
      -
    • porijeklo
      Domaća sorta iz Mostara i okolice. Veliki broj genotipova.
    • podloga
      Rašeljka – Prunus mahaleb.
    • vrijeme berbe
      Maj.
    • upotreba
      Stona potrošnja i prerada (džemovi).

    • Morfološke karakteristike

    • krošnja
      Razgranata, široko-piramidalno-okruglog oblika.
    • pupoljci
      -
    • listovi
      Eliptičnog do jajolikog oblika, izdužen.
    • cvijet
      -

    • Fiziološke karakteristike

    • bujnost
      Srednje bujna sorta.
    • cvjetanje
      Rano do srednje rano (kraj marta, prva polovina aprila).
    • rodnost
      Veoma produktivna u povoljnim uslovima.

    • Karakteristike ploda

    • veličina ploda
      Sitna do srednje krupna (cca 3-6 g).
    • oblik ploda
      Izduženo-srcolikog oblika.
    • peteljka
      Srednje duga (30-50 mm).
    • casica
      -
    • čašićno udubljenje
      -
    • sjemena loza
      -
    • pokožica ploda
      Sjajna, glatka, otvoreno crvena.
    • meso ploda
      Sočno, mesnato, mekano. Ne podnosi duži transport.
    • okus
      Sladak.

    • Otpornost

    • bolesti i štetočine
      -

    • Literatura

      1. Hasanbegović. J.; et al. (2020). Morphological characteristics of autochthonous genotypes of sweet cherry (Prunus avium l.) Cv. "Alica" and "Hrust" in area of Herzegovina. Proceedings of the XI International Scientific Agricultural Symposium “Agrosym 2020“. Jahorina
      2. Hadžiabulić, S., et al. (2017). Phenological and pomological analysis of fruit autochtonous variety of sweet cherry (Prunus avium l.) cv. “Alica” in Mostar area (Bosnia and Herzegovina) Proceedings of the VIII International Scientific Agricultural Symposium “Agrosym 2017“. Jahorina
      3. Drkenda, P., et al. (2018). Comparison of Climate Change Effects on Pome And Stone Fruit Phenology Between Balkan Countries and Bonn/Germany. Erwerbs-Obstbau 60, 295–304 (2018). https://doi.org/10.1007/s10341-018-0373-y
      4. Fotografija: Jasna Hasanbegović