GOSTUJUĆA IZLOŽBA "AVARI I SLAVENI JUŽNO OD DRAVE" U ZEMALJSKOM MUZEJU BiH

Dragi posjetioci, najavljujemo vam gostujuću izložbu "AVARI I SLAVENI JUŽNO OD DRAVE"

Izložba predstavlja arheološki materijal ranosrednjovjekovnog razdoblja s područja kontinentalne Hrvatske, s kratkim tekstualnim osvrtom na područje Dalmacije, Istre i Primorja. Materijal iz fundusa hrvatskih muzeja, privatnih zbirki i ostalih institucija pokazuje bogatstvo kulturne baštine pojedinih hrvatskih regija. Izložba prati sljedeće tematske cjeline: Povijesna pozadina, Avarsko društvo, Slavensko društvo, Naselja, Zanati, Gospodarstvo, Kulturni utjecaji na avarskom prostoru južno od Drave, Žene, Iznimni nalazi, Duhovni život, Groblja i pogrebni običaji, Ratnici te Avarski arheološki nalazi na istočnoj obali Jadrana i u njezinu zaleđu. U sklopu cjeline „Ratnici“ postavljena je niska vodoravna vitrina u kojoj se prikazuju bioarheološki ostaci konja i konjanika s dijelovima opreme i prilozima s lokaliteta Stari Jankovci – Gatina, u položaju u kojem su pronađeni tijekom arheoloških istraživanja. Cjelina „Iznimni nalazi“ prikazuje materijal koji se po svojim značajkama smatra izvanrednim po načinu izrade, mjestu pronalaska te zanimljivoj povijesti pronalaska. Riječ je o srebrnim nalazima iz Čađavice kraj Slatine koji su dio stalnog postava Srednjovjekovnog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu.
________
Avari i Slaveni na prostoru Europe sudjeluju u velikoj seobi koja će kao konačnu posljedicu imati potpunu promjenu etničke karte i političkih odnosa na području Europe. Iako postoji više teorija o migraciji Slavena iz svoje pradomovine sjeverno od Karpata, većina istraživača se slaže da je doseljavanje Slavena nakon sredine 6. stoljeća u izravnoj vezi s Avarima.
U avarodobnom društvu ratnici su najvažniji društveni sloj, pokretači gospodarstva, sigurnosne snage i politička elita. Među slavenskim populacijama vrbovali su vojnike, ali su, u isto vrijeme, sprečavali uzdizanje slavenske ratničke elite strahujući da bi ona u konačnici mogla ugroziti njihov status. Avari su se isticali naprednom vojnom taktikom i hrabrim konjanicima. Običaj zajedničkog sahranjivanja ratnika i konja odaje njihovu bliskost s konjima i ulogu koju je konj imao u avarodobnom društvu.
Avari su sa Slavenima vodili mnoge vojne pohode protiv Bizantskog Carstva (koje ih je pokušavalo smiriti isplatama u zlatu), rušili pogranične gradove i utvrde, naselja i mjesta. Važan događaj predstavlja zauzimanje Sirmiuma 582. godine, važnog bizantskog središta, nakon opsade koja je trajala dvije godine (danas Sremska Mitrovica u Srbiji). Kako je romansko stanovništvo (stanovništvo u gradovima pod bizantskom vlašću) doživljavalo silovite avarske napade i atmosferu tijekom opsade grada dijelom nam dočarava natpis na opeci kojeg je grčkim pismom napisao stanovnik Sirmiuma tijekom njegove opsade: Kriste Gospodine, pomozi gradu, zaustavi Avarina, zaštiti Romaniju i onog koji je ovo napisao. Amen. Opeka se čuva se u Arheološkom muzeju u Zagrebu.
Izložbu prati dvojezični deplijan (na hrvatskom i engleskom jeziku), a za najmlađe su osmišljeni pedagoško-edukativni punktovi unutar izložbe i nagradna igra koja od njih zahtijeva uključenost odnosno aktivno sudjelovanje u samoj izložbi (kroz istraživanje i crtanje arheoloških predmeta).

IZLOŽBA AVARI I SLAVENI JUŽNO OD DRAVE

Mjesto:
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine
Zmaja od Bosne 3
71000 Sarajevo

Vrijeme:
27. listopada 2023. – 14. siječnja 2024.

Otvorenje izložbe u 19.00 sati

Glavni organizatori:
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine
Arheološki muzej u Zagrebu
Gradski muzej Vinkovci

Autorice izložbe Avari i Slaveni južno od Drave:
Anita Dugonjić, Arheološki muzej u Zagrebu
Anita Rapan Papeša, Gradski muzej Vinkovci

Koordinatorica izložbe:
Adisa Lepić, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine

Grafički dizajn:
Ana Mrazek Lugarov, atelier ANII

Likovni postav:
Slađana Latinović, Arheološki muzej u Zagrebu / Archaeological Museum in Zagreb

Autori tekstova:
Anita Dugonjić, Anita Rapan Papeša, Maja Petrinec, Krešimir Filipec, Vinita Ramljak, Boris Magdić

Posuditelji građe:
Arheološki muzej u Zagrebu, Gradski muzej Vinkovci, Muzej grada Koprivnice, Gradski muzej Varaždin, Muzej Međimurja Čakovec, Arheološki muzej Osijek, Muzej Brodskog Posavlja, Gradski muzej Sisak, Muzej grada Iloka, Arheološka zbirka obitelji Zvijerac, Muzejska zavičajna zbirka grada Novske, Institut za arheologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Arheološki zavod, Kaducej d.o.o., Antropološki odjel Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Tehnička izvedba izložbe:
Vedran Mesarić, Arheološki muzej u Zagrebu
Ilija Bilandžija, Gradski muzej Vinkovci
Azra Bečević-Šarenkapa, Elmir Memić, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine

Marketing i odnosi s javnošću:
Adisa Lepić, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine

Davorka Maračić