Biblioteka

Osnivanjem Muzejskog društva u Sarajevu 1884. godine počeo je rad na utemeljenju Biblioteke Zemaljskog muzeja BiH, kao prve naučne biblioteke na tlu Bosne i Hercegovine. Biblioteka je počela sa radom 1888. godine, a od 1913., kada je Muzej uselio u nove zgrade, Biblioteka je smještena u prostorije u kojima se i danas nalazi.

Biblioteka Zemaljskog muzeja BiH je organizovana kao specijalna naučna biblioteka, sa oko 300 000 svezaka publikacija (knjiga, časopisa, novina).

U prvim godinama djelovanja Biblioteku su, pored svojih redovnih poslova, vodili kustosi drugih odjeljenja. Koncepciju Biblioteke izradio je prvi muzejski direktor, Kosta Hörmann, a od kustosa su u njenom radu učestvovali Ćiro Truhelka, Othmar Reiser, Franjo Fiala, Gregor Čremošnik, Vejsil Ćurčić. Prvi bibliotečki stručnjak koji je vodio Biblioteku bio je Franjo Topič, koji je na čelu Biblioteke bio od 1898. do 1913. 

Građa koju posjeduje Biblioteka je sistematski prikupljana 129 godina i odnosi se na oblasti arheologije, historije, etnologije, folkloristike, mineralogije, geologije, botanike, zoologije i muzeologije. 

Stare zbirke Biblioteke prikupljene u periodu Austro-Ugarske i Kraljevine Jugoslavije raritetnog su karaktera. 

Pored izuzetno vrijednih i rijetkih knjiga, biblioteka Zemaljskog muzeja BiH posjeduje značajnu zbirku periodike i dnevnih novina koje datiraju od austrougarskog perioda do danas. Ilustrativan je primjer časopisa bečkog Prirodoslovnog muzeja koji Biblioteka prima od prvog broja koji je izašao 1886. godine, pa sve do danas. Također, tu se može naći veliki broj dnevnih i mjesečnih listova izuzetno značajnih za istraživanje prošlosti naše zemlje i šire.

Značaj Biblioteke Zemaljskog muzeja BiH ne leži samo u obimu građe, već i u njenoj raznovrsnosti, što je čini nezaobilaznim mjestom za sve one koji se bave proučavanjem kultunog i prirodnog naslijeđa regiona i njegove historije, bilo da se radi o domaćim ili stranim istraživačima.

Od početka svog djelovanja, zahvaljujući izdavačkoj djelatnosti, odnosno izdavanju Glasnika Zemaljskog muzeja BiH, najstarijeg naučnog časopisa u Bosni i Hercegovini, Biblioteka je uspostavila kontakte i razmjenu publikacija sa naučnim institucijama i muzejima širom svijeta. Danas se razmjena odvija sa oko 400 institucija širom svijeta i 40 institucija u Bosni i Hercegovini.

Biblioteka Zemaljskog muzeja BiH nikada do sad nije koristila elektronički sistem obrade publikacija, tako da su svi svesci publikacija inventarisani, katalogizirani i obrađeni, a metapodaci pohranjeni u lisne kataloge i inventare. Biblioteka ima sljedeće korisničke kataloge: 
•    abacedni katalog periodike unikata;
•    abacedni katalog periodike duplikata;
•    autorski katalog unikata; 
•    autorski katalog duplikata;
•    sistematski katalog

[email protected]