Botanički vrt

Botanički vrt osnovan je 1912/13. godine pod rukovodstvom poznatog botaničara Karla Malija (Malý) (1874.–1951.). Vremenom je mijenjao svoju fizionomiju, ali mu je koncepcija, uz manje izmjene, i do danas ostala onakva kakva je bila na početku. Botanički vrt sa svojim živim zbirkama prvenstveno je namijenjen naučnom proučavanju u svim granama botanike, od morfologije i sistematike do citologije i genetike. Poseban značaj ima u primijenjenoj botanici (agronomija, silvikultura, florikultura, farmacija i dr.). Njegova uloga u direktnoj nastavi biologije (botanike) očita je i nužna na svim nivoima školovanja, od osnovnog do fakultetskog, jer verbalna nastava botanike nema punu vrijednost bez neposrednog uvida u izučavane vrste.  

Danas se u Botaničkom vrtu uzgaja oko 1.700 vrsta biljaka sa nekoliko hiljada jedinki. Od toga je oko 750 primjeraka drveća i grmlja, a ostalo su višegodišnje i jednogodišnje biljke. Botanički vrt sastoji se od sljedećih nasada: flora na škriljevcima; flora na serpentinitu; flora na dolomitu; flora vapnenastih planina Bosne i Hercegovine (flora Trebevića, pećinska flora); flora doline rijeke Miljacke; sukulentne biljke; flora planinskih vrtića; grupa močvarnih i vodenih biljaka; grupa papratnjača (Pteridophyta); flora kserotermnih staništa; alpinetum; arboretum.  

Interesantan u sva godišnja doba, vrt je najinteresantniji u proljeće, kad se pretvara u pravu oazu mira i ljepote u gradu.