Godišnjica smrti Derviša Korkuta

Danas smo na godišnjicu smrti posjetili mezar velikog Derviša M. Korkuta.

U Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine radio je kao kustos i bibliotekar od 1927. do 1929. godine, te od 1937. do 1944. godine.

Kao potomak čuvene ulemanske porodice, Derviš Korkut je bio izuzetno obrazovan, te se kao stručnjak istakao u različitim segmentima rada i danas o njemu možemo govoriti kao o naučniku, poligloti, prevoditelju, orijentalisti, humanisti, anifašisti, pravedniku i posvećenom zaštitniku svojih sugrađana koji su se našli na udaru rasističkih zakona, prije svih Roma i Jevreja.

Ime Derviša Korkuta danas najčešće spominjemo u kontekstu spašavanja Sarajevske hagade tokom Drugog svjetskog rata ali i druge značajne bibliotečke građe. Prema zapisniku koje je načinilo Ministarstvo prosvjete NR BiH 1945. godine, Derviš Korkut je Hagadu i povelju kralja Tvrtka izmjestio van Muzeja na mjesto za koje su znali samo on i direktor dok je ostale najvrjednije rukopise i dokumente kamuflirao i ostavio među druge knjige  kako ih njemački vojnici ne bi mogli pronaći.

Poslije Drugog svjetskog rata Derviš Korkut kao dokazani antifašista, u montiranom procesu biva osuđen na osam godina zatvora kao “saradnik okupatora” iako je cijelim svojim opusom, životom i radom promicao najsvjetlije univerzalne vrijednosti humanosti i antifašizma.

1994. godine jevrejski memorijalni centar Yad Vashem proglasio je Derviša Korkuta i njegovu suprugu Servet kao Pravednike među narodima jer su jevrejsku djevojku tokom Drugog svjetskog rata spasili u svom domu iako su time ugrožavali vlastite i živote svoje djece.

Umro je u Sarajevu 1969. godine.

Danas je pravo vrijeme da se zahvalimo i  afirmiramo osobe kakav je bio Derviš Korkut koji je spašavao ljude i kulturno-historijsko naslijeđe.