Bosna i Hercegovina (BiH) je centar raznolikosti evropske herpetofaune, koju čine najmanje 53 autohtone vrste: 9 repatih vodozemaca, 13 žaba, 14 zmija, četiri kornjače i 13 guštera. Skoro polovina vrsta (40%) pokazuje određeni nivo endemizma, od čega su najčešći endemi Dinarida ili južnog dijela Balkanskog poluotoka. BiH se posebno ističe kao regija od posebnog značaja za zmije otrovnice (engl. Important Viper Areas – IVA), za petrofilne zajednice guštera te kao stanište evolutivno jedinstvenih vrsta poput čovječije ribice. Izložba “Vodozemci i gmizavci BiH” prikazuje sve vrste u njihovim prirodnim staništima na teritoriji BiH koje su otkrivene do 2024. godine. Vrste su prikazane na potpuno realističan način, uključujući varijacije i spolni dimorfizam unutar vrsta. Većina (75%) vrsta je stvorena 3D skeniranjem, modeliranjem i printanjem, dok je ostatak predstavljen prepariranim životinjama. Selektovani uzorci iz herpetološke kolekcije su skenirani upotrebom 3D skenera, zatim postupkom remodeliranja “oživljeni”. Na ovaj način su životinje koje vidite na ovoj izložbi “oživljeni” modeli uzoraka iz kolekcije ZMBiH.
Bosna i Hercegovina (BiH) je centar raznolikosti evropske herpetofaune, koju čine najmanje 53 autohtone vrste: 9 repatih vodozemaca, 13 žaba, 14 zmija, četiri kornjače i 13 guštera. Skoro polovina vrsta (40%) pokazuje određeni nivo endemizma, od čega su najčešći endemi Dinarida ili južnog dijela Balkanskog poluotoka. BiH se posebno ističe kao regija od posebnog značaja za zmije otrovnice (engl. Important Viper Areas – IVA), za petrofilne zajednice guštera te kao stanište evolutivno jedinstvenih vrsta poput čovječije ribice. Izložba “Vodozemci i gmizavci BiH” prikazuje sve vrste u njihovim prirodnim staništima na teritoriji BiH koje su otkrivene do 2024. godine. Vrste su prikazane na potpuno realističan način, uključujući varijacije i spolni dimorfizam unutar vrsta. Većina (75%) vrsta je stvorena 3D skeniranjem, modeliranjem i printanjem, dok je ostatak predstavljen prepariranim životinjama. Selektovani uzorci iz herpetološke kolekcije su skenirani upotrebom 3D skenera, zatim postupkom remodeliranja “oživljeni”. Na ovaj način su životinje koje vidite na ovoj izložbi “oživljeni” modeli uzoraka iz kolekcije ZMBiH.
Herpetologija u BiH ima dugu tradiciju, a zvanična istraživanja su počela osnivanjem Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu 1888. godine. Do danas, herpetološka zbirka ZMBiH sadrži više od 10.000 sačuvanih uzoraka vodozemaca i gmizavaca, što je čini jednom od najvećih i najvažnijih herpetoloških zbirki u jugoistočnoj Evropi. Poseban dio izložbe posvećen je historijatu herpetoloških istraživanja u BiH i uzorcima iz kolekcije Zemaljskog muzeja BiH. Kolekcija je podijeljena na potkolekcije istraživača koji su dali najveći doprinos: O. Reiser, S. Bolkay, E. Kreso (Đurović), S. Lelo i A. Zimić. U kolekciji se najviše izdvajaju tipske jedinke (Salamandra atra prenjensis, Podarcis veithi), regionalno izumrle vrste (Dolichopis caspisus) i globalno izumrle vrste (Rhinoderma rufum).
Br. flakona (naučnih uzoraka): 75
Br. modela: 90
Br. prepriranih životinja: 28
Br. prikazanih vrsta: 53
Br. prikazanih staništa: 48