Idi na sadržaj
← Vijesti:

OBAVIJEST ZA JAVNOST

Poštovani prijatelji Muzeja,

Nedavno smo putem sredstava javnog informisanja saznali kako će danas, 24. marta na Capitol Hillu u Washingtonu, povodom obilježavanja početka praznika Pesaha biti organizirano predstavljanje Sarajevske hagade, na kojem će uz predstavnike američke administracije, Kongresa i Senata, vjerskih zajednica iz BiH i SAD-a, te Ambasadora BiH u SAD-u, nj. e. Svena Alkalaya, prisustvovati i ministar vanjskih poslova BiH, Elmedin Konaković, te predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović.  Shodno tome, mišljenja smo da je Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine dužan dati osnovna pojašnjenja:

  • Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, osim iz medija, nije upoznat niti na bilo koji drugi način, makar i formalno, uključen u organizaciju navedenog predstavljanja;
  • Organizatori navedenog predstavljanja od Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine nisu tražili da im se dostave informacije, fotografije ili bilo koji producirani materijal na temu Sarajevske hagade, poput faksimilskog izdanja “Sarajevska hagada, povijest i umjetnost” ili npr. izložbe “Tri života Sarajevske hagade”. Naravno, ne osporavamo pravo političkim i vjerskim predstavnicima Bosne i Hercegovine da nezavisno od Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, promoviraju pojedine predmete iz naših zbirki, kao i ideje ili značenje koje oni nose sa sobom, ali moramo ukazati na činjenicu da se radi o vrlo „neobičnoj“ praksi zaobilaženja neposrednog vlasnika istog. Navedeno izražavamo poučeni dosadašnjim negativnim iskustvima u kojima smo bili suočeni s ilegalnim štampanjem i komercijalnim korištenjem dijelova ili cijelog rukopisa Sarajevske hagade od strane više udruženja ili izdavača, a na šta smo ranije bezuspješno upozoravali. Smatramo neprimjerenim da se njeno predstavljanje prepušta u ruke nepoznatih osoba, bez konsultacija s osobljem Muzeja u čijem se vlasništvu rukopis nalazi.
  • Od ukupno 138 godina svog postojanja Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je 132 godine vlasnik Sarajevske hagade. Isto toliko vremena kustosi i stručnjaci Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine svaki dan, kontinuirano a nadasve stručno i kompetentno brinu, čuvaju i štite jedan od najpoznatijih rukopisa iz 14. st., te vjerovatno najpoznatiji i najvrjedniji primjer jevrejske srednjovjekovne umjetnosti uopšte. Naša institucija je proteklih godina uložila velike napore da se čuvanje i promocija Sarajevske hagade vrši na najvišim muzeološkim i izdavačkim standardima: prostor u kojem se čuva i izlaže originalni rukopis opremljen je po najvišim svjetskim pravilima u konzervatorskom i sigurnosnom smislu te je omogućeno razgledanje istog u određenim terminima bez posebne ulaznice; Sarajevska hagada uvrštena je na UNESCO listu Memory of the World; organizirana je izložba “Tri života Sarajevske hagade” koja je uspješno prezentirana ne samo u regiji, već i u zemljama Europe. Posebno smo ponosni na izdavanje faksmila i popratne studije “Sarajevska hagada, povijest i umjetnost”, koja je osim na BHS jezicima objavljena i na engleskom te francuskom jeziku. Nabrojani uspjesi su izvedeni uprkos nebrizi svih bosanskohercegovačkih političara, ne zahvaljujući njima.

Ipak, sasvim smo uvjereni da će trenutni ministar vanjskih poslova BiH, kao i predsjedavajući predsjedništva BiH, iskoristiti navedenu priliku da predstavnike američke administracije upoznaju sa razlozima, kao i njihovim ličnim i institucionalnim, nadasve uspješnim naporima da se 30 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, riješi pitanje finansiranja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Jednako tako smo sigurni da će predstavnici američke administracije sa zanimanjem, razumijevanjem i simpatijama saslušati argumentaciju kojom se opravdava činjenica da se čuvena, „700 000 000 USD“ vrijedna Sarajevska hagada, poznata kao „naša Mona Liza“ i dalje nalazi u državnoj instituciji koja se, zajedno sa svojim uposlenicima, decenijama drži na rubu egzistencije i izvan bilo kakvog izvjesnog finansiranja. Ako ništa, onda vjerujemo da će barem biti uspješni u nastavku podržavanja “samoodrživosti” muzeja, poticanjem novog vala turista koji će dolaziti vidjeti rukopis i kupiti faksimil, kad već oni ne mogu.