Svečano otvorena gostujuća izložba Narona

U ponedjeljak, 19. oktobra 2026. godine, u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine otvorena je gostujuća izložba „Narona“, autora prof.dr. Adnana Busuladžića. Izložba je rezultat dugogodišnje saradnje najstarije i najveće muzejske ustanove u Bosni i Hercegovini i Arheološkog muzeja Narona, jedinstvene muzejske ustanove otvorene 2007. godine, izgrađene neposredno na antičkom arheološkom lokalitetu.

Na otvorenju prisutnima su se obratili vd direktorica Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, dr. sci. Ana Marić, i ravnatelj Arheološkog muzeja Narona, mr. sc. Toni Glučina. Tom prilikom istaknuti su značaj međumuzejske saradnje, razmjene stručnih znanja i iskustava te zajedničkog predstavljanja arheološke i kulturne baštine. Otvaranje izložbe potvrđuje važnost dugogodišnjih partnerskih odnosa između dvije institucije, a najavljen je i nastavak saradnje kroz buduće zajedničke projekte i aktivnosti.

Narona – od grčkog trgovišta do rimskog urbanog središta

Narona je antičko naselje koje se razvilo na području današnjeg naselja Vid, u blizini Metkovića. Prvi pouzdani dokazi o kontaktima ovog područja s grčko-helenističkom civilizacijom potječu iz 2. stoljeća prije nove ere. Pretpostavlja se da je na prostoru današnjeg Vida već tada postojalo grčko naselje u kojem su živjeli doseljeni Grci. O mogućem grčkom prisustvu na ovom lokalitetu svjedoče i arheološki nalazi koji se čuvaju u antičkoj zbirci Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Među njima su dva fragmenta megarske keramike, datirana u 2. stoljeće prije nove ere, te keramički krčag koji bi također mogao pripadati tom periodu. Ipak, tačan položaj emporija koji se spominje u antičkim pisanim izvorima do danas nije pouzdano utvrđen.

Urbani razvoj Narone potvrđuju ostaci i nalazi koji upućuju na postojanje amfiteatra, hramova, foruma, kurije, termi, lučkog pristaništa i drugih javnih i infrastrukturnih objekata. Kao važno središte rimske vlasti, Narona je bila i mjesto razvoja graditeljstva, skulpture, izrade mozaika i drugih umjetničkih i zanatskih djelatnosti karakterističnih za rimsku civilizaciju. Narona je imala i značajnu ekonomsku ulogu, o čemu svjedoče nalazi novca iz različitih kovnica, pronađeni na području samog naselja i njegove šire okolice. O razvijenim trgovačkim vezama govore i nalazi građevinskog materijala.

Gostujuća izložba „Narona“ posjetiocima pruža priliku da se upoznaju s historijskim razvojem ovog značajnog antičkog središta, njegovim kulturnim i trgovačkim vezama te materijalnim tragovima grčke i rimske civilizacije na istočnoj obali Jadrana.

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine nastavlja razvijati saradnju s muzejskim institucijama u regiji, s ciljem unapređenja stručne razmjene, predstavljanja kulturno-historijske baštine i približavanja arheološkog naslijeđa široj javnosti.