You are here

Odjeljenje za arheologiju

Odjeljenje za arheologiju slijedi klasičnu hronološku podjelu pri organizaciji i sistematizaciji zbirki, tako da je podijeljeno u tri odsjeka: Odsjek za prahistoriju, Odsjek za antiku i Odsjek za srednji vijek. Pored toga, na Odjeljenju se nalaze i konzervatorska radionica i Odsjek za dokumentaciju.

Arheološke zbirke prate sve aspekte života čovjeka (naselja i nastambe, svakodnevni život, privreda, umjetnost, duhovnost, religija itd.), na prostorima Bosne i Hercegovine, od starijeg kamenog doba do kasnog srednjeg vijeka. Predmeti u zbirkama najvećim su dijelom prikupljeni terenskim istraživanjima a u manjoj mjeri otkupom i poklonima.

Pored muzeološke djelatnosti, stručnjaci se bave i naučnoistraživačkim radom. Rezultate istraživanja obrađuju i objavljuju u časopisu Glasnik Zemaljskog muzeja, sv. Arheologija, koji izlazi od samog osnivanja muzeja 1888. godine.

arheologija@zemaljskimuzej.ba

Odjeljenje za arheologiju, prahistorija, ulomak ritona u obliku glave goveda, Pritoka kod Bihaća, helenizam, 2-3 stoljeće pr. n. e.

Ulomak ritona u obliku glave goveda

Riton je posuda u kojoj se čuvala tekućina namijenjena kultnim obredima. U grobu 361 na lokalitetu Jezerine u Pritoci kod Bihaća  nalazio se ulomak jedne takve keramičke posude oblikovane poput njuške goveda, odnosno krave.

Odjeljenje za arheologiju, prahistorija, novac– sredstvo plaćanja, Rimska Republika, 79. g. pr.n.e., Mala Gradina kod Čapljine, Hercegovina

Nazubljeni denar - Denarius serratus

Srebrni novac, u nominali denara. Na prednjoj strani (avers) nosi prikaz na desno okrenute glave Junone Sospite, koja nosi kozju kožu, a s lijeve strane je simbol (prsten?).

arheologija antika posuda

Riton u crvenofiguralnom stilu

Grčka slikana keramika je vrlo važan arheološki materijal, na osnovu koga je moguće rekonstruirati svakodnevni život, trgovinu, društvene odnose, religiju i historijske događaje tog perioda.

arheologija prahistorija posuda lonac

Keramička posuda vučedolske kulture

Keramička posuda iz pećine Hrustovača kod Sanskog Mosta pripada najizrazitijoj kasnoeneolitičkoj kulturnoj pojavi u Bosni i Hercegovini – vučedolskoj kulturi, koja se u svojoj kasnoj fazi širi dolinom Une i Sane u zapadnu i dolinom Bosne i Vrbasa u srednju Bosnu.

arheologija prahistorija kaciga

Bronzana kaciga ilirskog tipa

Bronzana kaciga dio je inventara jednog od najbogatijih ratničkih grobova nekropole u Donjoj Dolini iz perioda starijeg željeznog doba. Pripada dijelu odbrambenog naoružanja, a odlikuje se tipološkim karakteristikama starijeg tipa IIA ilirskih kaciga.