Povelja bosanskog bana Kulina

Dugi niz godina ni jedan dokument bosanskohercegovačke historije ne pobuđuje toliku pažnju u svijetu nauke, a kod njenog naroda toliko snažan osjećaj divljenja, kao što to čini Povelja bosanskog bana Kulina. Povelja izdata 29. augusta 1189. godine od strane bana Kulina predstavlja prvorazredni izvor za proučavanje historije bosanske države i jezika. Snažan je dokaz o postojanju uređene bosanske države, pisarske kancelarije i postojanja suverenog vladara u 12. stoljeću. 

Svjedok je postojanja izrazito dobrih veza sa Dubovnikom kao i razvijene trgovine između Bosne i Dubrovnika. Pisana je na ćirilićnom i latinskom pismu, staroslavenskim narodnim jezikom i latinskim pa prema tome predstavlja neiscrpan izvor za proučavanje pisma i jezika.

Povelja Kulina bana sačinjena je u tri primjerka. Onaj za koji historičari smatraju da je original nalazi u Ruskoj akademiji nauka i umjetnosti u Sankt Peterburgu u Rusiji, dok su druga dva prijepiske arhivirane u Dubrovačkom arhivu.