Izložba "Bosanskohercegovački ćilimi iz zbirki Zemaljskog muzeja BiH" u Općini Novi Grad, Sarajevo

Izložba „Bosanskohercegovački ćilimi iz zbirki Zemaljskog muzeja BiH“ postavljena je u Općini Novi Grad, Sarajevo od 9. do 19. aprila 2018. godine u okviru obilježavanja 6. aprila, dana oslobođenja grada.

Zbirka ćilima, serdžada i makata Odjeljenja za etnologiju ZMBiH, danas broji preko stotinu uzoraka, a prema broju i raznovrsnosti eksponata to je najvrednija zbirka ćilima u našoj zemlji. U proteklih stotinu i trideset godina kustosi Zemaljskog muzeja BiH sakupili su najznačajnije primjerke ćilima, serdžada i makata koji su nastajali u širokom vremenskom rasponu – od prvih decenija 19. do 80-tih godina 20. stoljeća. U izložbi je predstavljen izbor od 15 ćilima, serdžada i makata iz zbirke.

Ćilim ili kilim je vunena tkanina većih ili manjih dimenzija koja služi za zastiranje poda, prekrivanje sećija i kreveta, za ukrašavanje zidova i prozora, za molitvu. Prema načinu tkanja, ćilimi mogu biti glatki i rutavi, sastavljeni iz više dijelova (pola, struka), ili izrađeni iz jednog komada. Tkanje ćilima obavlja se na horizontalnom ili vertikalnom tkalačkom stanu, tehnikama: pretkivanjem, na dasku ili tahtu, klječanjem ili iveranjem, uzlanjem i na petlju.

U Sarajevu je 1892. godine otvorena Zemaljska škola za tkanje ćilima. Upravu nad tkaonicom j preuzela Zemaljska vlada i dala joj ime Zemaljska tkačnica. Ćilimi izrađeni u Zemaljskoj tkačnici, rađeni prema uzorcima sa starih bosanskohercegovačkih ćilima, bili su prepoznatljivi po kvaliteti vune od koje su izrađivani. Tkaonica je tokom svog dugogodišnjeg rada dobila značajna priznanja, u Beču, Parizu, Trstu i Zagrebu, za svoje ćilime. 

Autorica izložbe je etnologinja i muzejska savjetnica Marica Filipović, a pripremu izloženih eksponata i postavku izložbe su uradili viša konzervatorica za tekstil Azra Bečević-Šarenkapa i viši preparator Damir Lazzari.

Izložba je realizirana uz finansijsku pomoć Centra za obrazovanje Općine Novi Grad, Sarajevo.