Održana konferencija za medije povodom druge godišnjice od ponovnog otvaranja Muzeja

Konferencija za medije povodom druge godišnjice od ponovnog otvaranja Muzeja za javnost, održana je danas u 10:30 u Zemaljskom muzeju BiH. Prisutnim medijima obratio se direktor Muzeja dr. Mirsad Sijarić te ambasadori, odnosno predstavnici ambasada država prijatelja Zemaljskog muzeja BiH.

Direktor Sijarić je rekao kako smatra da je ovaj datum, 15. septembar 2015., važan datum u historiji Zemaljskog muzeja BiH s obzirom da u svojoj, danas više od 129 godina dugoj tradiciji, Muzej nije nikada bio u tako lošim prilikama da je bio prinuđen da zatvori  vrata posjetiteljima, istraživačima, naučnicima, javnosti uopšte. Stoga je, rekao je Sijarić, naša obaveza upoznati javnost s poslovanjem Zemaljskog muzeja BiH u protekloj godini dana. Ono što je nepromijenjeno, i tako će i da ostane za sada, jeste pravni status Muzeja, odnosno nepreuzimanje osnivačkih prava i obaveza od strane države BiH prema Zemaljskom muzeju BiH. 

Ipak, Muzej je u proteklih godinu dana, od septembra 2016. do septembra 2017. godine, realizirao 11 izložbi i preko 20 različitih projekata i aktivnosti, samostalno ili u saradnji sa drugim institucijama. Među njima je važno izdvojiti nastavak saradnje s italijanskim Vrhovnim institutom za konzervaciju i restauraciju iz Rima (ISCR) te uspostavljanje laboratorija za arheološko drvo u sklopu prvog Centra za konzervaciju u BiH, u Zemaljskom muzeju BiH. Kraju se privodi i projekat „Hagada, bliža vama“ u saradnji sa ambasadom Republike Francuske i UNESCO-om. Projekat ima za cilj da poboljša uvjete čuvanja i prezentacije ovog vrijednog srednjovjekovnog kodeksa. Početkom 2017. godine započeta je i saradnja Zemaljskog muzeja BiH sa muzejom Louvre iz Pariza. 

Sijarić je naglasio kako su prihodi koje je Muzej samostalno ostvario u proteklom periodu, od prodaje karata, suvenira, publikacija i drugih usluga, nešto veći od prošlogodišnjih i iznose 321 086,35 KM. Dug Zemaljskog muzeja BiH smanjen je sa prošlogodišnjih 2,5 milona maraka na 1,8 miliona, međutim, smatra Sijarić, dug je teret koji će da uništi instituciju ukoliko se nešto radikalno ne promijeni u tom dijelu. Naglasio je kako je Memorandum o razumijevanju, potpisan 2015. godine, koji je trebao donijeti Muzeju jedan vid finansijske stabilnosti zakazao u realizaciji jer Zemaljski muzej BiH više nije u fokusu javnosti, niti u budžetskim planovima potpisnika s rijetkim izuzecima pojedinih manjih opština. Na kraju svog izlaganja Sijarić je istakao da je muzej zakočen brojnim problemima s kojim je suočen i trenutno se bavi preživljavanjem umjesto znanstvenim i muzeološkim radom. U Zemaljskom muzeju BiH trenutno je popunjena trćina kapaciteta osoblja, a Muzej nije u mogućnosti da se prijavi i učestvuje na projektima zapošljavanja zbog neizmirenih obaveza prema svojim sadašnjim i bivšim uposlenicima, te će nastojati pronaći način da se nađu finansije za zapošljavanje novih mladih kadrova.

Medijima se obratio i ambasador Republike Francuske u BiH, gospodin Guillaume Rousson koji je pozdravio saradnju muzeja Louvre sa Zemaljskim muzejom BiH, najavio skori završetak projekta „Hagada, bliža vama“, ali i naglasio da je Francuska tu da pomogne, ali ne može trajno riješiti problem Zemaljskog muzeja BiH te kako je rješavanje tog problema u nadležnosti svih nivoa vlasti države Bosne i Hercegovine.

Gospođa Leah Pease, direktorica Ureda za odnose s javnošću u Ambasadi SAD-a, govorila je o pomoći ambasade SAD-a sa $625 000 iz Fonda ambasadora namijenjenih unapređenju zaštite od požara, sigurnosti i nadzora Muzeja, te ponovnom postavljanju prahistorijske izložbe.

Austrijski ambasador, gospodin Martin Pammer, istakao je kako Austrija aktivno pomaže i sudjeluje u aktivnostima Zemaljskog muzeja BiH od ponovnog otvaranja do danas, te je direktoru Muzeja Sijariću ovom prilikom uručio portret prvog direktora Zemaljskog muzeja BiH Koste Hörmanna.

Konferencija za medije pokazala je da Zemaljski muzej BiH, iako suočen sa finansijskim i pravnim problemima, postiže značajne rezultate, uz podršku i pomoć zemalja, ambasada i prijatelja Muzeja, ali da je za njegov opstanak i nastavak uspješnog rada neophodno prepoznavanje problema i uključivanje svih nivoa vlasti Bosne i Hercegovine.