Novi suveniri - majica sa grbom kraljice Doroteje Gorjanske

Od danas u suvenirnici Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine možete kupiti nove majice s motivom heraldičkog simbola bosanske kraljice  Doroteje Gorjanske. Grafičko oblikovanje motiva izradila je umjetnica Stanislava Pinchuk.

Doroteja Gorjanska bila je ugledna ugarska plemkinja koja se 1428. g., uz posredovanje ugarskog vladara Sigismunda Luksemburškog, udala za bosanskog kralja Tvrtka II Tvrtkovića, čime je stekla titulu kraljice srednjovjekovne Bosne. Iako su srednjovjekovne kraljice u pravilu djelovale u sjeni svojih muževa tj. kraljeva, do svoje prerane smrti (1438. g.) Doroteja je ipak uspjela ostaviti neizbrisiv trag, prvenstveno na kulturnom planu. Zahvaljujući rezultatima dugogodišnjih arheoloških iskopavanja (1959. – 1967.)koje je Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine vodio na Bobovcu, prijestolnici srednjovjekovne Bosne, s velikom sigurnošću se može tvrditi da je upravo u periodu njenog boravka na bosanskom dvoru došlo do primjetnog podizanja kvalitete umjetničke obrade dekorativne,prvenstveno arhitektonske plastike. Pretpostavlja se da je Doroteja Gorjanska sa sobom u Bosnu iz Ugarske povela graditelje i umjetnike koji su doprinijeli da kraljevski dvor i palate bosanskih vladara u estetskom i simboličkom kodu u najmanju ruku ne zaostaju za dvorovima drugih evropskih vladara i dinastija.

Kao predmet koji se direktno veže za kraljicu Doroteju Gorjansku izdvaja se kameni kalup (negativ) za otiskivanje heraldičkog ukrasa, trenutno izložen na stalnoj postavci “Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku”.U centru kružno profilirane heraldičke kompozicije kalupa se nalazi ljiljanom okrunjeni zmaj koji guta ljudsko srce, na njenoj lijevoj strani prikaz zvijezde, a na desnoj prikaz polumjeseca. Ljiljan je u ovom slučaju sasvim sigurno simbol dinastije Kotromanića, dok se simbol okrunjenog zmaja koji guta srce veže za gotovo identične motive sa grba ugarske plemićke porodice Gorjanski.

Opisani motiv poslužio je kao inspiracija za dizajniranje nove majice Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, ne samo zbog svojih historijskih, umjetničkih i estetskih kvaliteta, već i zbog funkcije predmeta na kojem se nalazi. Naime, pretpostavlja se da je kameni kalup služio za utiskivanje heraldičke kompozicije na arhitektonske ukrase, u gipsu ili štukaturi, u keramicia možda čak i hljebu, kako bi stanovnici i posjetioci kraljevskog dvora svjedočili vladarsko dostojanstvo i istančani ukus kraljevskog para, jednako kao što Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine danas putem svojih aktivnosti, izložbi, publikacija i  suvenira komunicira i svjedoči kulturnu tradiciju kojom se možemo zajednički ponositi.

Kupovinom muzejskih suvenira direktno pomažete održivost i rad Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.