You are here

Odjeljenje za arheologiju

Odsjek: Arheologija

Odjeljenje za arheologiju slijedi klasičnu hronološku podjelu pri organizaciji i sistematizaciji zbirki, tako da je podijeljeno u tri odsjeka: Odsjek za prahistoriju, Odsjek za antiku i Odsjek za srednji vijek. Pored toga, na Odjeljenju se nalaze i konzervatorska radionica i Odsjek za dokumentaciju.

Arheološke zbirke prate sve aspekte života čovjeka (naselja i nastambe, svakodnevni život, privreda, umjetnost, duhovnost, religija itd.), na prostorima Bosne i Hercegovine, od starijeg kamenog doba do kasnog srednjeg vijeka. Predmeti u zbirkama najvećim su dijelom prikupljeni terenskim istraživanjima a u manjoj mjeri otkupom i poklonima.

Pored muzeološke djelatnosti, stručnjaci se bave i naučnoistraživačkim radom. Rezultate istraživanja obrađuju i objavljuju u časopisu Glasnik Zemaljskog muzeja, sv. Arheologija, koji izlazi od samog osnivanja muzeja 1888. godine.

[email protected]   

          

 

 

Izložbe

arheologija antika posuda

Posuda s motivom pozorišnih maski

Predmet je donesen u Zemaljski muzej u fragmentiranom stanju, kao slučajni nalaz, da bi nakon rekonstrukcije dobio sadašnji oblik. Posuda je od fino prečišćene zemlje, tankih stijenki, djelimično oštećena pri otvoru. Na tri su strane vidljivi reljefi koji predstavljaju pozorišnu masku. 

Saznaj više
arheologija antika skulptura
<

Bronzana ruka Sabazijeva kulta

Prostor današnje Srebrenice u antičkom periodu bio je rudarsko i administrativno sjedište, odakle se upravljalo rudnicima u čak dvije provincije: Dalmaciji i Panoniji.

Saznaj više
arheologija antika svjetiljka

Bronzana lucerna

Do danas je na prostoru Bosne i Hercegovine otkriveno, nabavljeno ili se čuva oko 400 antičkih lucerni (svjetiljki). Njihova najmnogobrojnija kolekcija čuva se u Zemaljskom muzeju BiH.

Saznaj više
arheologija antika skulptura

Skulptura boginje Dijane

Historiografska i arheološka istraživanja na prostorima današnje Bosne i Hercegovine potvrđuju poznatu činjenicu da su stari Rimljani, paralelno sa širenjem svoje teritorije, širili i civilizacijski utjecaj, koji se jasno prepoznaje, između ostalog, i po širenju njihovih vjerskih kultova. 

Saznaj više
arheologija, srednji vijek, hagada, sarajevska hagada

Sarajevska hagada

Ako bismo iz odškrinute riznice materijalnog i nematerijalnog kulturnog naslijeđa koje se čuva u Zemaljskom muzeju BiH pokušali izdvojiti njene najsjajnije bisere, svakako ne bismo mogli izostaviti primjerak pashalne hagade, jevrejskog iluminiranoga kodeksa, širom svijeta poznatog kao Sarajevska

Saznaj više
  •