Korak u budućnost muzeologije: 3D eksponati na webu Zemaljskog muzeja

Eksponati predstavljeni u 3D tehnici nesumnjivo spadaju među najvažnije sadržaje nove web-stranice Zemaljskog muzeja BiH. Dok su svi predmeti na stranici predstavljeni fotografijama, dvanaest predmeta označenih markicom "3D PREDMET" pružaju mogućnost da ih posjetioci web-stranice dodatno istraže, rotirajući njihove trodimenzionalne snimke u virtualnom prostoru. 

Ovaj način predstavljanja muzejske građe je ne samo privlačan, nego i inovativan. On je rezultat softverske podrške koju Zemaljskom muzeju pruža Autodesk, prestižna kompanija koja pomiče standarde 3D tehnologije u globalnim okvirima i čije procesore koristi i Smithsonian, najveći muzejski kompleks na svijetu. Prema riječima fotografa Zijaha Gafića, koji je koristio program Autodeska, 3D skenovi predmeta Zemaljskog muzeja napravljeni su pomoću fotogrametrije, tehnologije koja veliki broj standardnih fotografija nekog objekta procesira u njegovu 3D predstavu.   

Na ovaj način su predstavljeni izlošci sa svih odjeljenja Zemaljskog muzeja. Odjeljenje za prirodne nauke je zastupljeno 3D modelom velikog, rebrastog zuba vunenog mamuta (Mammuthus primigenius), čiji su ostaci nađeni u sjevernoj Bosni.

S Odjeljenja za etnologiju dolaze predmeti iz tradicionalnog, predmodernog življenja: bucat je drvena posuda, bačvica, koja je služila za transport vode ili mlijeka na konjima, a bardak od bijele gline karakterističan je za najljepšu seosku keramiku iz BiH, tzv. višnjičku keramiku iz Srednje Bosne. 

U 3D tehnici predstavljeni su artefakti iz sve tri zbirke Odjeljenja za arheologiju. Antika je zastupljena s bronzanom rukom iz 4. stoljeća, nađenom u istočnoj Bosni, koja svjedoči o orgijastičko–egzotičnom kultu boga Sabazija, te s ritonom u obliku satira, koja dolazi iz Kamirosa u Grčkoj i izvedena je u tehnici crvenofiguralne keramike. 

Izložba Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku također je predstavljena s dva predmeta. Križ s predromaničke crkve kod sela Vrutci, na Ilidži, datira iz druge polovine 9. ili prve polovine 10. stoljeća, dok sa kraljevskog dvora na Bobovcu dolazi dio natprozornika s jedinstvenim reljefnim ornamentom na kome je stilizirana bosanska kruna s ljiljanima postavljena na gotičko slovo R, formirano od bogate vrpce.

Pa ipak, najbrojniji predmeti predstavljeni 3D tehnologijom dolaze iz zbirke Odsjeka za prahistoriju. Među njima posebno mjesto imaju artefakti butmirske kulture kao najznačajnije kulturne pojave kasnog neolitika na prostoru današnje BiH: keramički lonac, posuda ukrašena spiralnim motivima, te figurina žene karakteristična za kult plodnosti u tadašnjem matrijarhatu. Tu su i posuda vučedolske kulture iz pećine Hrustovača pored Sanskog Mosta, kao i bronzana ilirska kaciga iz nekropole u Donjoj Dolini iz starijeg željeznog doba.

3D tehnologija je posebno dragocjena za predstavljanje eksponata koji su nedostupni posjetiocima Zemaljskog muzeja, jer se nalaze u depoima. 3D modeli predmeta iz prahistorije i jesu najbrojniji na stranici Zemaljskog muzeja jer Odsjek za prahistoriju još uvijek nije u mogućnosti obnoviti svoju stalnu izložbu. To, uostalom, i jeste glavna svrha ove tehnologije: nedostupne eksponate ona čini dostupnima, a one dostupne – još dostupnijima. 3D digitalizacija je trend u muzeologiji, a njeni dosezi i upotreba se tek istražuju.