You are here

Odjeljenje za prirodne nauke

Odjeljenje čine: Geološki odsjek, Zoološki odsjek i Botanički odsjek. Njihove bogate zbirke obuhvataju živi i neživi svijet Bosne i Hercegovine i drugih zemalja, sa oko 2 miliona uzoraka, većinom prikupljenih terenskim istraživanjima. Manjim dijelom, dobiveni su razmjenom, poklonima ili otkupom.

Dio materijala pohranjen je u naučnim zbirkama pojedinih odsjeka, a dio prikazan u stalnim izložbenim postavkama smještenim u zgradi Odjeljenja. U centralnom dijelu, između četiri zgrade Muzeja, smješten je Botanički vrt sa svojim živim zbirkama.

Izložbe Odjeljenja za prirodne nauke:

Odjeljenje za prirodne nauke dobilo je svoju zgradu 1913. godine, nakon izgradnje kompleksa od četiri zgrade Muzeja, a tada je osnovan i Botanički vrt. 

[email protected]

Odjeljenje za prirodne nauke, geologija, minerali, korund

Korund

Korund je atraktivni oksid aluminija koji se koristi za izradu nakita. Sorte istog sastava i kristalne strukture su rubin (crvena od tragova hroma) i safir (raznih boja, uključujući plavu ili jarkocrvenu, od željeza ili titanija).

Sredozemna medvjedica – Monachus monachus Hermann

Pravi tuljani (Phocidae) su jedna od tri porodice tuljana ili perajara. Većina vrsta koje se svrstavaju u ovu porodicu živi u Arktičkom i Antarktičkom okeanu, a ubrajaju se među najugroženije vrste na Zemlji.

Odjeljenje za prirodne nauke, zoologija, ornitologija, ptice, bradan, kostoberina, endem

Bradan ili kostoberina – Gypaetus barbatus Linnaeus

Lešinari obuhvataju specifičnu grupu ptica grabljivica koje se hrane lešinama. Prema pisanju Otmara Reisera, Bosna i Hercegovina je, uz Grčku i Španiju, bila jedna od rijetkih evropskih zemalja gdje su početkom 20.

Odjeljenje za prirodne nauke, zoologija, sisari, kitovi, skelet, ulješura

Patkasta ulješura – Hyperoodon ampullatus Forster

Kitovi (Cetacea) su grupa koja obuhvata oko 80 vrsta izuzetno velikih sisara koji su prilagođeni životu u vodi. Za razliku od riba, kod kitova su peraje kožni nabori bez kostura. Kitovi se smatraju izuzetno dugovječnim životinjama – pojedine vrste mogu živjeti preko 200 godina.

Odjeljenje za prirodne nauke, zoologija, ribe, ajkula, morski pas, velika bijela psina

Velika bijela psina – Carcharodon carcharias Linnaeus

Morski psi (Selachii) su ribe koje se odlikuju hrskavičavim skeletom, škržnim otvorima u obliku proreza i trokutastim zubima koji su raspoređeni u nekoliko redova. Svrstavaju se među najstarije živuće kičmenjake, a pojavili su se prije oko 400 miliona godina.